Velike doze nekih vitaminskih nadomjestaka povećavaju smrtnost
Četvrtak, 17 Travanj 2008
Znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu nedavno su ustvrdili da određeni vitaminski nadomjesci ne utječu na poboljšanje kvalitete i produljenje životnog vijeka, već, upravo suprotno, kod pojedinaca mogu dovesti do prerane smrti.
Rezultati čak 67 istraživanja nisu pokazali "uvjerljive dokaze" da antioksidansi koriste ljudskom organizmu i produljuju životni čovjekov vijek. Znanstvenici sa Sveučilišta u Kopenhagenu iznijeli su podatak prema kojemu vitamini A i E mogu ometati prirodnu obrambenu sposobnost organizma.
Štoviše, oni smatraju da betakaroten, vitamin A i vitamin E utječu na povećanje smrtnosti, stoji u članku objavljenom u stručnom časopisu Cochrane Collaboration. Znanstvenici su izabrali 67 od 817 u svijetu provedenih istraživanja o utjecaju betakarotena, vitamina A, vitamina C, vitamina E i selena na ljudski organizam te su zaključili da određene osobe od njihova pretjeranog konzumiranja mogu imati više štete nego koristi.
Do sada se vjerovalo da spomenuti vitaminski i mineralni dodaci prehrani mogu spriječiti "oksidativni stres" eliminiranjem molekula poznatih kao "slobodni radikali", za koji se vjerovalo da ga uzrokuju. Nakon brojnih studija znanstvenici su uzimanje suplemenata vitamina A doveli u vezu sa 16-postotnim povećanjem rizika od smrti ko nekih osoba, suplement betakarotena rizik od prerane smrti (kod određenih osoba) povećava za 7 posto, a vitamin E za 4 posto.
Pokazalo se da vitamin C i selen nemaju takav učinak. Zaključili smo da "nemamo nikakvih konkretnih dokaza zbog kojih bismo ljude uvjeravali kako je uzimanje antioksidativnih suplemenata dobro u prevenciji nekih bolesti", objavili su znanstvenici. Objasnili su da još nije potpuno jasno zašto neki suplementi imaju ovakav učinak, no nagađaju kako bi uzrok mogla biti pretpostavka da ometaju prirodnu obrambenu sposobnost organizma.
Također nagađaju da, primjerice, betakaroten mijenja način na koji tijelo koristi masnoće. Dansko ministarstvo zdravstva smatra kako bi ljudi trebali nastojati potrebne vitamine u tijelo unositi prirodnim putem, odnosno preko namirnica te ne pretjerivati s uzimanjem suplemenata. Na Zapadu vitaminske suplemente uzima između 10 i 20 posto stanovnika. Zarada od njih iznosi oko 2, 5 milijarde dolara.
Štoviše, oni smatraju da betakaroten, vitamin A i vitamin E utječu na povećanje smrtnosti, stoji u članku objavljenom u stručnom časopisu Cochrane Collaboration. Znanstvenici su izabrali 67 od 817 u svijetu provedenih istraživanja o utjecaju betakarotena, vitamina A, vitamina C, vitamina E i selena na ljudski organizam te su zaključili da određene osobe od njihova pretjeranog konzumiranja mogu imati više štete nego koristi.
Do sada se vjerovalo da spomenuti vitaminski i mineralni dodaci prehrani mogu spriječiti "oksidativni stres" eliminiranjem molekula poznatih kao "slobodni radikali", za koji se vjerovalo da ga uzrokuju. Nakon brojnih studija znanstvenici su uzimanje suplemenata vitamina A doveli u vezu sa 16-postotnim povećanjem rizika od smrti ko nekih osoba, suplement betakarotena rizik od prerane smrti (kod određenih osoba) povećava za 7 posto, a vitamin E za 4 posto.
Pokazalo se da vitamin C i selen nemaju takav učinak. Zaključili smo da "nemamo nikakvih konkretnih dokaza zbog kojih bismo ljude uvjeravali kako je uzimanje antioksidativnih suplemenata dobro u prevenciji nekih bolesti", objavili su znanstvenici. Objasnili su da još nije potpuno jasno zašto neki suplementi imaju ovakav učinak, no nagađaju kako bi uzrok mogla biti pretpostavka da ometaju prirodnu obrambenu sposobnost organizma.
Također nagađaju da, primjerice, betakaroten mijenja način na koji tijelo koristi masnoće. Dansko ministarstvo zdravstva smatra kako bi ljudi trebali nastojati potrebne vitamine u tijelo unositi prirodnim putem, odnosno preko namirnica te ne pretjerivati s uzimanjem suplemenata. Na Zapadu vitaminske suplemente uzima između 10 i 20 posto stanovnika. Zarada od njih iznosi oko 2, 5 milijarde dolara.
