U Hrvatskoj svaka treća osoba puši
Četvrtak, 28 Lipanj 2007
U Hrvatskoj gotovo svaka treća odrasla osoba puši, a procjenjuje se da od bolesti povezanih s pušenjem godišnje umire oko 10.000 ljudi, stoji u stručnom osvrtu posvećenom pušenju kao čimbeniku zdravstvenog rizika.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje da u svijetu puši više od milijarde ljudi te da godišnje duhan u smrt odvede oko pet milijuna ljudi, podsjeća autorica osvrta dr. Vlasta Hrabak-Žerjavić. Ako se ne zaustave sadašnji trendovi, upozorava SZO, poslije 2030. godine godišnje će u svijetu umirati više od 10 milijuna ljudi. Naime, znanstveno je dokazano da konzumiranje duhana i duhanskih proizvoda, ali i pasivno pušenje, znatno pridonose obolijevanju i preranom umiranju.
Prema metodologiji SZO-a, u razvijenim zemljama pušenje čini oko 12 posto ukupnog opterećenja bolestima, krvni tlak oko 11 posto, alkohol nešto više od 9 posto, kolesterol nešto manje od 8 posto, debljina između 7 i 8 posto.
Usporedbe radi, droge u opterećenju bolestima u razvijenom svijetu sudjeluju s nešto više od 3 posto, a nezaštićeni spolni odnosi s nešto manje od jedan posto!
Duhanski dim sadrži više od 4.000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih najpoznatiji - nikotin - stvara ovisnost. Jedan od najštetnijih sastojaka je ugljikov monoksid (CO), koji se 200 puta brže veže uz crvena krvna zrnca od kisika. U pušača 10 do 15 posto hemoglobina može biti vezano uz ugljikov monoksid, upozorava dr. Hrabak-Žerjavić, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom.
Autorica je osobito zabrinuta ovisnošću mlađih naraštaja, te navodi podatke globalnog istraživanja o proširenosti navike pušenja u mladih, koje je 2002. godine proveo SZO a sudjelovala je i Hrvatska - više od trećine ispitanika diljem svijeta pokušalo je prvi puta pušiti prije navršene desete godine.
Upravo zato, zapisala je autorica, mladima treba pružiti edukacijsku i svaku drugu potporu na životnom putu lišenom pušenja i njegovih posljedica.
Prema metodologiji SZO-a, u razvijenim zemljama pušenje čini oko 12 posto ukupnog opterećenja bolestima, krvni tlak oko 11 posto, alkohol nešto više od 9 posto, kolesterol nešto manje od 8 posto, debljina između 7 i 8 posto.
Usporedbe radi, droge u opterećenju bolestima u razvijenom svijetu sudjeluju s nešto više od 3 posto, a nezaštićeni spolni odnosi s nešto manje od jedan posto!
Duhanski dim sadrži više od 4.000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih najpoznatiji - nikotin - stvara ovisnost. Jedan od najštetnijih sastojaka je ugljikov monoksid (CO), koji se 200 puta brže veže uz crvena krvna zrnca od kisika. U pušača 10 do 15 posto hemoglobina može biti vezano uz ugljikov monoksid, upozorava dr. Hrabak-Žerjavić, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom.
Autorica je osobito zabrinuta ovisnošću mlađih naraštaja, te navodi podatke globalnog istraživanja o proširenosti navike pušenja u mladih, koje je 2002. godine proveo SZO a sudjelovala je i Hrvatska - više od trećine ispitanika diljem svijeta pokušalo je prvi puta pušiti prije navršene desete godine.
Upravo zato, zapisala je autorica, mladima treba pružiti edukacijsku i svaku drugu potporu na životnom putu lišenom pušenja i njegovih posljedica.
