40 posto hrvatskih 15-godišnjaka puši
Subota, 09 Lipanj 2007
U Hrvatskoj čak 38 posto petnaestogodišnjih dječaka i 31 posto djevojčica iste dobi redovito puši cigarete, pokazuju istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Svakodnevno počne pušiti svaki peti dječak u dobi između 13 i 15 godina, a djevojčice s neugodnom navikom počinju u 14. godini, piše Vjesnik.Iako je u Hrvatskoj na snazi zakon o zabrani prodaje duhanskih proizvoda osobama mlađima od 18 godina, čak 96 posto petnaestogodišnjaka tvrdi da su im cigarete vrlo dostupne te da ih nitko pri kupnji ne pita za godine.
Profesorica Anita Ćudina, ravnateljica splitskoga crvenoga križa, koja je na odlično posjećenoj javnoj tribini u Selcima na Braču govorila o temi »Imamo samo jedan život - pušenje cigareta košta više nego što mislite«, ističe da na pušenje mladih utječe želja za potvrđivanjem, vršnjačka prihvaćenost pušenja u društvu te uloga roditelja i drugih uzora.Upozorava da u Hrvatskoj puši svaki treći muškarac i svaka treća žena.
Od bolesti tog poroka u našoj zemlji na godinu umre 12.000 ljudi, a prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, oko 1,1 milijarde ljudi redoviti su pušači.
Oni i dalje uživaju u nikotinskom dimu iako u svijetu svake godine umre 3,5 milijuna ljudi od bolesti izazvanih pušenjem.
Svakodnevno umre čak 10.000 ljudi od posljedica pušenja. Prof. Ćudina iznijela je i neke brojeve koji ohrabruju.
'Baci li čovjek cigaretu prije nego što napuni 50 godina, smanjuje rizik od smrti u sljedećih 15 godina za cijelih 50 posto. Ako osoba ne puši godinu dana, smanjuje rizik od srčane smrti za 50 posto', kaže i napominje kako je proces nastanka ovisnosti o nikotinu jednak ovisnosti o drogama i alkoholu, jer pušač također prolazi kroz četiri osnovne faze: pripremu, eksperimentiranje, naviku i ovisnost.
Tipovi pušača u cijelom su svijetu isti, no Hrvatska se može pohvaliti »prigodnim« pušačima, koji cigarete konzumiraju u posebnim situacijama, više radi prestiža nego želje za nikotinom.
Pri svakom uvlačenju dima pušači bi morali biti svjesni bolesti od kojih mogu oboljeti poput moždanog udara, raka usta, jezika, grkljana, krvi, gušterače, jajnika i perifernih krvnih žila te impotencije.
'Posebno je važno naglasiti da sam čin pušenja, te paljenje i gašenje cigareta znatno ugrožava sigurnost vožnje.
Dokazano je da pušenje dovodi do promjene uvjeta potrebnih za sigurnu vožnju te ima produženo djelovanje na kasniju sposobnost upravljanja vozilom.
Prilikom paljenja i gašenja cigareta dolazi do manjka koncentracije vozača, pozornost mu se odvlači od zbivanja na cesti, nervozniji je, a pojavljuje se i treptanje očiju uzrokovano dimom', upozorava profesorica.
Unatoč svim spoznajama, višegodišnji pušači odluku o prestanku pušenja najčešće donose nakon preživljenog srčanog ili moždanog udara, gangrene, embolije, tromboze ili otkrivanja pušačkog raka.
Statistike pokazuju da je u gospodarski i ekonomski razvijenim zemljama broj pušača manji nego u manje moćnijim državama.
Hrvatska je 1999. godine donijela Zakon o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda, no prof. Ćudina ističe da se on u gotovo 90 posto slučajeva ne poštuje.
Također tvrdi kako nije primjereno da se uz konzumiranje droga upotrebljava riječ zloupotreba, a uz pušenje i alkohol samo uporaba, jer je riječ o teškim oblicima ovisnosti.
Profesorica Anita Ćudina, ravnateljica splitskoga crvenoga križa, koja je na odlično posjećenoj javnoj tribini u Selcima na Braču govorila o temi »Imamo samo jedan život - pušenje cigareta košta više nego što mislite«, ističe da na pušenje mladih utječe želja za potvrđivanjem, vršnjačka prihvaćenost pušenja u društvu te uloga roditelja i drugih uzora.Upozorava da u Hrvatskoj puši svaki treći muškarac i svaka treća žena.
Od bolesti tog poroka u našoj zemlji na godinu umre 12.000 ljudi, a prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, oko 1,1 milijarde ljudi redoviti su pušači.
Oni i dalje uživaju u nikotinskom dimu iako u svijetu svake godine umre 3,5 milijuna ljudi od bolesti izazvanih pušenjem.
Svakodnevno umre čak 10.000 ljudi od posljedica pušenja. Prof. Ćudina iznijela je i neke brojeve koji ohrabruju.
'Baci li čovjek cigaretu prije nego što napuni 50 godina, smanjuje rizik od smrti u sljedećih 15 godina za cijelih 50 posto. Ako osoba ne puši godinu dana, smanjuje rizik od srčane smrti za 50 posto', kaže i napominje kako je proces nastanka ovisnosti o nikotinu jednak ovisnosti o drogama i alkoholu, jer pušač također prolazi kroz četiri osnovne faze: pripremu, eksperimentiranje, naviku i ovisnost.
Tipovi pušača u cijelom su svijetu isti, no Hrvatska se može pohvaliti »prigodnim« pušačima, koji cigarete konzumiraju u posebnim situacijama, više radi prestiža nego želje za nikotinom.
Pri svakom uvlačenju dima pušači bi morali biti svjesni bolesti od kojih mogu oboljeti poput moždanog udara, raka usta, jezika, grkljana, krvi, gušterače, jajnika i perifernih krvnih žila te impotencije.
'Posebno je važno naglasiti da sam čin pušenja, te paljenje i gašenje cigareta znatno ugrožava sigurnost vožnje.
Dokazano je da pušenje dovodi do promjene uvjeta potrebnih za sigurnu vožnju te ima produženo djelovanje na kasniju sposobnost upravljanja vozilom.
Prilikom paljenja i gašenja cigareta dolazi do manjka koncentracije vozača, pozornost mu se odvlači od zbivanja na cesti, nervozniji je, a pojavljuje se i treptanje očiju uzrokovano dimom', upozorava profesorica.
Unatoč svim spoznajama, višegodišnji pušači odluku o prestanku pušenja najčešće donose nakon preživljenog srčanog ili moždanog udara, gangrene, embolije, tromboze ili otkrivanja pušačkog raka.
Statistike pokazuju da je u gospodarski i ekonomski razvijenim zemljama broj pušača manji nego u manje moćnijim državama.
Hrvatska je 1999. godine donijela Zakon o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda, no prof. Ćudina ističe da se on u gotovo 90 posto slučajeva ne poštuje.
Također tvrdi kako nije primjereno da se uz konzumiranje droga upotrebljava riječ zloupotreba, a uz pušenje i alkohol samo uporaba, jer je riječ o teškim oblicima ovisnosti.
