Premijera 'Turandota' u Gavelli
Petak, 04 Travanj 2008
Zagrebačko dramsko kazalište Gavella priprema novu premijeru, 25. travnja na svojim daskama premijerno će izvesti "Turandota" Carla Gozzija u režiji Vasilija Senjina.
U predstavi igraju: Ivana Roščić, Sven Medvešek, Nataša Janjić, Antonija Stanišić, Jelena Miholjević, Ranko Zidarić, Hrvoje Klobučar, Nenad Cvetko, Ana Kvrgić, Filip Šovagović, Đorđe Kukuljica i Barbara Nola.
Carlo Gozzi, talijanski pisac, rođen 1720. u Veneciji, kod nas je relativno nepoznat autor. Pjesnik, prozaik i dramatičar plemićkog porijekla, Gozzi je bio zagovornik tradicionalne talijanske commedije dell' arte i žučljivi oponent onodobnih dramskih inovatora, kakvi su bili Carlo Goldoni i Pietro Chiari.
I "Turandot" je napisana za commediju dell' arte i iako priziva slavnu Puccinijevu operu, zapravo je Schillerova verzija bila ta po kojoj je jedan od najvećih skladatelja svih vremena oblikovao svoje posljednje, nedovršeno djelo. Zaplet Schillerove i Puccinijeve "Turandot" vrlo je sličan Gozzijevom, no postoje i bitne razlike. Naime, tamo gdje njemački romantičar epskim zamahom idealizira moralne vrijednosti, Gozzi si dopušta biti sarkastičnim i zaigrano "lakim", što ga vjerojatno čini bližim duhu današnjeg vremena.
"Tragikomična bajka" o ljubavi hladne i okrutne kineske princeze Turandot i tatarskog princa Kalafa, mladom ruskom redatelju Vasiliju Senjinu neće poslužiti za stvaranje šarene etnološke slikovnice, što "Turandot" nudi, nego kao okvir u kojem će se sudarati sudbine ljudi određenih poratnim prilikama i tranzicijskim vremenom. Jer tada se čak i čudesne bajke mogu pretvoriti u najstrašnije more, a ljubav može postati lakmus-papirom za otkrivanje trauma upisanih u svima nama.
Carlo Gozzi, talijanski pisac, rođen 1720. u Veneciji, kod nas je relativno nepoznat autor. Pjesnik, prozaik i dramatičar plemićkog porijekla, Gozzi je bio zagovornik tradicionalne talijanske commedije dell' arte i žučljivi oponent onodobnih dramskih inovatora, kakvi su bili Carlo Goldoni i Pietro Chiari.
I "Turandot" je napisana za commediju dell' arte i iako priziva slavnu Puccinijevu operu, zapravo je Schillerova verzija bila ta po kojoj je jedan od najvećih skladatelja svih vremena oblikovao svoje posljednje, nedovršeno djelo. Zaplet Schillerove i Puccinijeve "Turandot" vrlo je sličan Gozzijevom, no postoje i bitne razlike. Naime, tamo gdje njemački romantičar epskim zamahom idealizira moralne vrijednosti, Gozzi si dopušta biti sarkastičnim i zaigrano "lakim", što ga vjerojatno čini bližim duhu današnjeg vremena.
"Tragikomična bajka" o ljubavi hladne i okrutne kineske princeze Turandot i tatarskog princa Kalafa, mladom ruskom redatelju Vasiliju Senjinu neće poslužiti za stvaranje šarene etnološke slikovnice, što "Turandot" nudi, nego kao okvir u kojem će se sudarati sudbine ljudi određenih poratnim prilikama i tranzicijskim vremenom. Jer tada se čak i čudesne bajke mogu pretvoriti u najstrašnije more, a ljubav može postati lakmus-papirom za otkrivanje trauma upisanih u svima nama.
